Banjaluka – Poslednji događaj u ambasadi BiH u Kanadi, gde je ambasador u toj zemlji Marko Milisav zbog, kako je rekao, ugrožene bezbednosti morao da dobije zaštitu državnih vlasti kako bi ambasada nastavila rad, jedan je u nizu brojnih slučajeva u kojima se manifestovao potpuni raskorak viđenja Banjaluke i Sarajeva u sferi diplomatije.
Milisav se, naime, pre neki dan požalio na to da se našao na meti dela bošnjačke zajednice u toj zemlji još otkako ga je Milorad Dodik, član Predsedništva BiH iz Republike Srpske, imenovao na mesto ambasadora. Ali, Milisav tvrdi da su napadi na njega, porodicu i zaposlene u ambasadi pojačani kada je odbio da „postupi po samoinicijativnom nalogu ministarke spoljnih poslova BiH Bisere Turković” i spusti zastavu na pola koplja povodom obeležavanja 11. jula, dana koji je u BiH posvećen sećanju na zločin u Srebrenici.
Kako je ambasador Milisav potvrdio za „Glas Srpske”, on to zaista nije uradio, uz obrazloženje da je odluka Turkovićeve koja je upućena diplomatama u svetu samoinicijativna. Usledila je akcija tamošnje bošnjačke dijaspore, koja je pokrenula peticiju za njegovu smenu, ali i, kako je rekao, pretnje i uvrede.
„Kao ambasador BiH u Kanadi, zastupam interese sva tri naroda, ali pojedinci su očigledno navikli na to da interesi jednog naroda moraju imati primat nad ostalima”, kaže Milisav.
Ministarka Turković novinarima je u utorak rekla kako nije službeno obaveštena o pretnjama ambasadoru i da ne može da iznosi stavove na osnovu informacija „rekla-kazala”.
No, događaji u Kanadi tek su deo ne tako retkih prepucavanja u BiH u oblasti diplomatije. Nedavno je Dodik izjavio kako ministarka Turković (inače kadar SDA Bakira Izetbegovića) krši Ustav BiH, urušava poverenje i uspostavlja neke nove prakse, nakon što se pridružila politici EU u vezi s Belorusijom.
„I ovog puta je ignorisala predsedništvo, kršeći red i zakon, i dala saglasnost da se BiH – kako smo mogli da čujemo, jer nas nije obavestila – putem Saveta Evrope pridruži odluci o borbi protiv nekog sajber-kriminala, kojom se kažnjava nekoliko državljana Rusije, Kine i drugih zemalja i zabranjuje im se kretanje”, rekao je Dodik.
On je tada napomenuo da se na mestu šefa u diplomatskim predstavništvima nalazi 16 ljudi iz reda srpskog naroda i da će i oni početi da se ponašaju u skladu s interesima srpskog naroda „ukoliko Bošnjaci već žele da se uspostavi neka nova praksa”.
„Imaće tu igru ukoliko se ta praksa ne promeni i ukoliko se sve ne vrati u predsedništvo, koje je jedino odgovorno za spoljnu politiku”, rekao je Dodik.