Vest da će Nišlije ubuduće grejanje preko toplana plaćati za oko 22 odsto jeftinije nego prošle godine, umesto dosadašnjih 27,08–21,18 dinara po kvadratu, usijala je telefone redakcije s pitanjem onih koji se greju pored radijatora da li to znači i niže cene u ostatku Srbije. Jer, ako može Niš, što ne mogu i druge toplane.
Niška toplana je odlučila da deo računa koji se odnosi na troškove poslovanja snizi za šest dinara po kvadratu površine koja se greje, a da, kako je rekao direktor Toplane Predrag Milačić, varijabilni deo koji se tiče potrošnje energenata bude skuplji za oko sedam odsto. Preračunato, potvrdio je direktor za Prvu televiziju, nove cene će na godišnjem nivou smanjiti račune za grejanje od 1.500 do 2.000 dinara, ukoliko se uzme u obzir prosečna potrošnja za stan od pedesetak kvadrata. Znači mesečno manje od 125 do 166 dinara.
Upitan da li postoje najave da grejanje pojeftini i u ostatku Srbije, Dejan Stojanović, predsednik poslovnog Udruženja toplana Srbije, kaže za naš list da je tačno da je toplana Niš podnela zahtev lokalnoj samoupravi za smanjenje takozvane fiksne tarife za 21,79 odsto, a za povećanje varijabilne za 7,14 odsto. Ali da to neće rezultirati ukupnim smanjenjem cene za 22 odsto.
– Tarife za isporučenu toplotnu energiju u Srbiji određuju lokalne samouprave koje su vlasnici toplana, i to saglasno metodologiji za određivanje cene snabdevanja krajnjeg kupca. Prema ovoj metodologiji cena se povećava kada energenti poskupe za više od tri odsto, a smanjuje kada cena padne za više od pet odsto – kaže on.
Situacija u toplanama je, međutim, dodaje, različita od grada do grada. A ta različitost se ogleda u kreditnom zaduženju, neadekvatnim tarifama koje nisu pratile opravdane troškove i zaduženju za mazut kod Republičke direkcije za robne rezerve koje mora da se izmiri. Ovo nužno ne znači da će tarife biti iste, iako koriste iste energente i postoje sličnosti u pogledu tehničkog stanja proizvodnog i distributivnog sistema.
Toplane su bile dužne da do prvog septembra podnesu nadležnima pisani zahtev za odobravanje cena toplotne energije za nastupajuću grejnu sezonu koja počinje 15. oktobra tekuće godine i završava se 15. aprila naredne godine. Posle provere nadležni je dužan da u roku do dve nedelje obavesti toplanu da li je cena realna ili ne. Toplana može i u toku grejne sezone da predloži promenu cena, jer u toku grejne sezone mogu nastati korekcije koje su manje od propisanih, a zatim da u toku letnjeg perioda budu više. Na pitanje da li udruženje preporučuje ostalim toplanama da slede primer Niša, Stojanović odgovara da oni ne mogu da predlože ništa drugo osim poštovanja važećih propisa.
Umesto odgovora da li u ostatku Srbije može da se očekuje da grejanje pojeftini, naš sagovornik navodi da je od završetka prethodne grejne sezone mazut poskupeo oko 28 odsto, a gas za oko 12 odsto. Kurs dolara koji ima uticaja na cene energenata raste od kraja septembra do danas sa 101,27 na 103,31 dinar.
Na konstataciju da treba uzeti u obzir i prethodne blage zime i uštedu energenata, on ističe da su u 2017. godini realizovane količine prirodnog gasa bile niže za oko 10 odsto, mazuta za oko 15 odsto od planiranih. Dok je uglja potrošeno više od planiranog za 11 odsto.